IVF (In vitro fertilization)

Šta je IVF (in vitro fertilization)?

IVF (in vitro fertilization) je postupak spajanja jajne ćelije i spermatozoida van tijela, u laboratorijskim uslovima. IVF postupak se može uraditi nakon stimulacije ovulacije (u stimulisanom ciklusu), u modficiranom ciklusu (36 sati prije punkcije dajemo tzv. stop injekciju za sazrjevanje folikula) ili u prirodnom ciklusu (bez terapije). Najčešći način provođenja postupka jeste u stimulisanom ciklusu (terapija koja potiče rast, razvoj i sazrjevanje folikula, odnsno jajnih ćelija).

Kada preporučujemo in vitro fertilizaciju IVF?

IVF (in vitro fertilization) se preporučuje zbog:

• lošeg kvaliteta sjemena (niži procenat progresivno pokretnih spermatozoida, loša građa spermatozoida)
• neporohodnih jajovoda
• kod težih oblika endometrijoze
• nejasan razlog neplodnosti

Šta podrazumjeva priprema za postupak in vitro fertilizacija IVF?

U pripremi za postupak IVF-a paralelno se pripremaju i žena i muškarac:

Uspješnost postupka in vitro fertiliacije (IVF)

Uspjeh postupka IVF (in vitro fertilization) je 15-45% po ciklusu i kumulativno kroz 6 postupaka i do 60 – 80%. Uspješnost postupka opada nakon 40. godine života pacijentice, kada je 3-4 puta niža.

Faze postupka in vitro fertilizacije (IVF)

IVF postupak se sastoji iz nekolko faza: stimulacija ovulacije, folikulometrija (nadzor rasta folikula), punkcija i aspiracija folikula (ako dobijemo jajne ćelije, partner daje uzorak sjemena), postupak spajanja ženske i muške polne ćelije, embriotransfer, test na trudnoću (12 dana nakon embirotransfera).

Stimulacija ovulacije

Za postupak in vitro fertilizacije (IVF) poželjno je dobiti više jajnih stanica. Lijekovi za stimulaciju mogu biti negonadotropni, gonadotropni, agonisti i antagonisti gonadotropin oslobađajućeg hormona. Uobičajeno su to ampularni lijekovi. Postoje različiti protokoli za stimulaciju ovulacije. Protokol stimulacije ovulacije (vrsta i količna lijekova) se određuje na osnovu rezultata prethodno provedenih analiza (FSH, AMH, AFC) i životne dobi pacijentice, ishoda ranijih stimulacija ovulacije. Lijekovi se daju obično do 2. dana ciklusa narednih 10-12 dana odnosno dok večina folikula ne naraste do promjera 18-19 mm. Tada se daje tzv. “stop” injekcija koja služi za “dozrjevanje” folikula. 36h od davanja “stop” injekcije izvodi se postupak punkcije i aspiracije folikula.

Folikulometrija

U toku procesa stimulacije ovulacije provode se transvaginalni ultrazvučni pregledi sa ciljem praćenja rasta folikula (odgovor jajnika na stimulaciju ovulacije). Prva folikulometrija se obično provodi 2. dan ciklusa, neposredno pred početak procesa stimulacije ovulacije. Naredne folikulometrije se u prosjeku provode svaki treći dan. Broj i dinamiku folikulometrija određuje ginekolog na osnovu odgovora jajnika na stimulaciju ovulacije.

Punkcija i aspiracija folikula

Trideset i šest sati nakon davanja „stop“ injekcije vrši se postupak punkcije i aspiracije folikula. Postupak se može provodoviti u lokalnoj ili u opštoj anesteziji. Odabir vrste anestezije zavisi od očekivanog broja folikula za aspiraciju, praga boli pacijentice, postojanja hroničnih upalnih bolesti u maloj zdjelici. Sam postupak punkcije i aspiracije folikula traje oko 20 minuta (zavisi od broja folikula).

Pacijentica je u ginekološkom položaju (leži na leđima). U spekulima se prikaže grlić materice. Učini se čišćenje rodnice i grlića materice (fiziološkom otopinom). Potom se u rodnicu uvodi tranvaginalna sonda sa “vodilicom” (vodilica obezbjeđuje kontrolisan i bezbjedan prolaz punkcijske igle do janika odnsono folikula). Pod kontrolom ultrazvuka pomoću punkcijeske igle se uđe u svaki folikul i aspirira se zadržaj folikula u posebne epruvete koje se zagrijane na temperaturu ljudskog organizma kako bi jajne ćelije ostale u prirodnom ambijentu. Epruvete se predaju embriologu koji pod posebnim mikroskopom pregleda sadržaj epruveta i traži jajne ćelije. Ako embriolog u folikularnoj tekučini pronađe jajne ćelije priprema ih za proces oplodnje. U slučaju da embriolog u folikularnoj tekućini ne pronađe jajne ćelije proces IVF-a se prekida zbog tzv. negativne punkcije.

Priprema sjemena za postupak oplodnje izvan tijela

Priprema sjemena izvodi se prije postupaka pomognute oplodnje IVF-a kako bi se stvorili optimalni uslovi za oplodnju. Prilikom obrade zdravi i vitalni spermatozoidi se odvajaju od ostatka sjemene tekućine, detritusa, leukocita, i loših formi spermatozoida. Na ovaj način njihova sposobnost za oplodnju se povećava. Uzorak sjemena se daje u isto vrijeme kada i punkcija folikula ili neposredno nakon punkcije i aspiracije folikula (kada embriolog u folikularnoj tečnosti pronađe jajnu/e ćeliju/e).

Ejakulat za postupak IVF se dobija masturbacijom. Kako bi ejakulat bio optimalan za postupak IVF postrebna je apstinencija od 3 do 5 dna. Prilikom davanja uzorka sjemena ne preporučuje se koristiti kondome ili lubrikante jer mogu negativno uticati na kvalitet ejakulata. Uzorak se može dati u IVF centru Zavoda “Mehmedbašić” ili donijeti u roku od sat vremena od davanja uzorka u kućnim uslovima. Bočica za uzorak mora biti sterilna, mora biti čuvana na temperaturi oko 37ºC i propisno označena imenom i prezimenom, datumom i vremenom ejakulacije (precizne upute će izdati medicinske sestre). Nakon analize ejakulata embriolog može odrediti koja je metoda pripreme sjemena i oplodnje najbolja.

Oplodnja janih ćelija

Nekoliko sati nakon dobijanja jajnih ćelija i spermatozoida vrši se njihovo spajanje odnosno oplodnja. Proces se odvija u sterilnoj posudi, i posebnom medijumu u inkubatoru koji ima strogo kontrolisane uslove optimalne za oplodnju jane ćelije izvan tijela. Četrdeset i osam sati nakon punkcije ćelije se kontrolišu i konstatuje se da li su se oplodile. Ako je došlo do oplodnje ćelija nastali su embrioni. Embrioni se kultivišu do 3. odnsono 5. dana (blastocista) starosti. U laboratoriji se kontinuriano prate uslovi u inkubatoru i nadziru svi ostali procesi kako bi se osigurao optimalan razvoj embriona. U ovom periodu vrši se stalna kontrola embriona, brzina diobe, prisustvo fragmentacije. Morfološki najbolji embrioni se biraju za embriotransfer.

Embriotransfer (ET)

Embriotransfer je posljednja faza u IVF postupku, radi se 3. ili 5. dana nakon oplodnje janih ćelija. Oplodonjom jajne ćelije stvara se embrion. Maksimalan broj embriona koji se vraćaju u matericu propisan je Zakonom o medicinski pomognutoj oplodnji, također zavisi i od broja i kvaliteta embriona, dobi pacijentice i želja pacijenta. U slučajevima kada se vraća više od jednog embriona postoji rizik od višeplodne trudnoće, te taj rizik uvijek nastojimo svesti na minimum. Postupak vraćanja embriona u matericu (ET) je bezbolan.

Pacijentica je u ginekološkom položaju (leži na leđima). Uz pomoć spekuluma prikaže se vanjski otvor grlića materice. Rodnica i grlić materice se operu fiziološkom otopinom. Zatim se nježni kateter provlači kroz grlić materice do odgovarajuće pozicije u šupljini materice. Kada je kateter na optimalnoj poziciji untar materične šupljine embriolog manipulacijom šprice koja je povezana sa kateterom istiskuje (ostavlja) embrione u materičnoj šupljini.

Kateter se nakon postupka obavezno kontroliše pod mikroskopom kako bi bili sigurni da embrion/i nisu zaostali u kateteru. Nakon obavljenog embriotransfera pacijentica ostaje u ginekološkom položaju maksimano do 15 minuta. Pacijenti po obavljenom postuku dobijaju završni izvještaj o obavljenoj proceduri, upute vezano za terpaiju te kada je potrebno da urade test na trudnoću. U slučaju da je nakon ET ostalo još kvalitetnih embriona pacijenti imaju mogućnost da se preostali embrioni zamrznu kako bi se mogli upotrijebiti za moguće naredne pokušaje ostvarivanja trudnoće. Postupak zamrzavanja embriona se zove krioprezervacija embriona. U slučaju da pacijenti ne žele pohraniti preostale embrione, embrioni se mogu uništiti.

Krioprezervacija embriona

Zamrzavanje i pohranjivanje zametaka (embriona) je postupak kojim se višak dobivenih embrija koji se stvori IVF postupkom spremi za kasnije embriotransfere. Embriji se zamrzavaju (vitrificiraju) i čuvaju na -196ºC. Embriji se čuvaju u smrznutom stanju sve dok par ne zatraži njihovu upotrebu. Važno je znati da svi dobiveni embriji nisu odgovarajućeg kvaliteta za kontrolirano zamrzavanje i odmrzavanje, te ne moraju preživjeti proces zamrzavanja i odmrzavanja. Međutim, svakako je procenat preživljenja preko 95%. Embriji se mogu čuvati maksimalno do 5 godina. Vračanje embrija u matericu se naziva frozen embriotransfer (FET). Provodi se 3. ili 5. dan od momenta kada smo konstatovali da se dogodila ovulacija. Uspješnost postupka FET-a je 8-15% u jednom ciklusu.

Moguće komplikacije postupka in vitro fertilizacije (IVF)

U toku pripreme i prvođenja IVF postupka moguće su komplikacije. Događaju se veoma rijetko. Pripremajući se za postupak nastojimo predvijeti sve moguće rizike. Na ovaj način preveniramo nastanak komplikacija.

• izostanak odgovora janika/folikula na stimulaciju ovulacije
• negativna punkcija (nakon punkcije ne dobijemo niti jednu jajnu ćeliju)
• nastanak sindroma hiperstimulacije jajnika PCOS
• nemogućnost davanja uzorka sjemena partnera nakon provedene punkcije folikula
• krvarenje kao posljedica ozljede organa u maloj zdjelici
• upalni proces organa u maloj zdjelici
• neadekvatni embrijii (prestanak razvoja embrija)
• otežan embriotransfer (umanjuje šansu za uspjeh postupka)
• vanmaterična trudnoća
• višeplodna trudnoća

Dijagnostika i tretman neplodnosti u IVF centru Zavoda “Mehmedbašić” se provodi prema aktuelnim smjernicama Evropske asocijacije za reprodukciju i humanu embriologiju ESHRE.

Dodatne informacije vezane za postupak in vitro fertilizacije (IVF) možete dobiti putem e-maila: [email protected] ili putem telefona:+387 33 81 13 13 ili putem mobitela:+387 60 32 59 801.

U susret novom životu, IVF centar zavoda “Mehmedbašić”