Kontakt: +387 33 81 11 55
Želimo čuti vaše mišljenje! Sudjelujte u našem anketnom istraživanju o zadovoljstvu pacijenata. Ispunite anketu

Svjetski dan borbe protiv SIDE

Na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od 1988. godine obilježava se Svjetski dan borbe protiv SIDE. Svrha obilježavanja jeste podići svijest javnosti o ovoj opakoj bolesti, pokazati solidarnost prema oboljelim osobama, smanjiti stigmu i diskriminaciju oboljelih osoba, ali i skrenuti pažnju na opasnosti od rizičnog ponašanja. Svjetski dan borbe protiv SIDE obilježava se i u našoj zemlji različitim manifestacijama, tribinama…

U tekstu koji slijedi pročitajte osnovne informacije o SIDI, detekciji HIV virusa, načinu prenosa virusa, metodama zaštite, određivanju stadija bolesti i druge informacije.

Šta je SIDA?

Sindrom stečene imunodeficijencije (SIDA/AIDS) je klinička manifestacija bolesti koju izaziva virus humane imunodeficijencije (HIV). Virus uzrokuje pad imuniteta i nesposobnost organizma da se bori protiv različitih infekcija i bolesti.

Kako se prenosi HIV?

Virus je prisutan u krvi inficiranih osoba. Prenosi se putem krvi, tečnosti koje luče polni organi (presjemena tečnost, sperma/sjemena tečnost, vaginalni sekret) i putem majčinog mlijeka. Virus je prisutan i u drugim sekretima i ekskretima (suze, pljuvačka, mokraća), ali je njegova koncentracija tu mnogo manja i nije dovoljna da izazove infekciju kod druge osobe.

Nekoliko je načina prenosa ovog virusa:

  • tokom nezaštićenog seksualnog kontakta sa HIV pozitivnom osobom (preko sluznice vagine, vulve, penisa, rektuma, ili usta tokom nezaštićenog vaginalnog ili analnog seksualnog kontakta, tj. kontakta bez upotrebe prezervativa/kondoma). Vjerovatnoća prenosa infekcije tokom nezaštićenog oralnog seksa je mala, ali postoji!!!
  • kontaktom sa zaraženom krvlju (korištenje nesterilnog pribora za ubrizgavanje psihoaktivnih supstanci i drugih suspstanci, tetoviranje nesterilnim priborom, menstrualna krv).
  • sa HIV pozitivne majke na dijete (vertikalana transmisija) tokom porođaja i dojenja ako se ne primjenjuju propisane procedure prevencije, što podrazumjeva koordinirano djelovanje infektologa, ginekologa i pacijenta. Te procedure su: preventiva antiretrovirusna terapija za vrijeme trudnoće, poroda i prvih sedmica života, akušerske intervencije uključujući carski rez prije početka trudova, izbjegavanje dojenja (ovisno od nivoa virusa u krvi majke).

Kako se zaštiti od prenosa virusa?

Bitno je zapamtiti da Vi sami donosite odluku da li ćete se izložiti većem ili manjem riziku:

  • pravilnom upotrebom prezervativa/kondoma rizik za zarazu se svodi na minimum. Prezervativ nije potreban jedino u obostrano vjernom odnosu
  • ne koristite drogu!!! Ako je ipak koristite nemojte je ubrizgavati putem igle i šprice koje je prije Vas koristila neka druga osoba
  • štitite sebe, jer tako štitite i svog partnera/partnerku

Značaj antenatalnog skrininga na HIV infekciju

Brojne su prednosti kada žena zna HIV status u trudnoći. Zbog toga bi se sve trudnice trebale testirati na HIV infekciju zajedno sa drugim rutinskim testovima koji se rade tokom trudnoće. U slučaju da je trudnica HIV pozitivna, ljekar ima mogućnost da pravovremeno djeluje da bi spriječio dalje razmnožavanje virusa, prenošenje virusa sa majke na dijete (vertikalna transmisija). U slučaju da buduća majka nije HIV pozitivna ostaje mogućnost razgovora o prevenciji.

Česte ginekološke manifestacije HIV-a

Oboljenja genitalnog trakta (vaginitis, genitalni herpes, displazije grlića materice, klamidija, gonoreja, sifilis…) su česta kod žena inficiranih HIV-om odnosno oboljelih od AIDS-a. Upravo bolesti genitalnog trakta često budu prvi znaci imunosupresije izazvane HIV-om. Obično se posumnja na HIV infekciju kada se bolesti genitalnih organa javljaju učestalo, kada ne reaguju na provedenu terapiju. Treba znati da postoji direktna relacija između HIV-a i drugih infekcija koje se prenose seksualnim putem. Zbog toga rano otkrivanje i liječenje seksualno prenosivih bolesti predstavlja efikasnu strategiju za sprječavanje polno prenosive HIV infekcije. Seksualno prenosive bolesti reproduktivnih organa obično prolaze asimptomatski, zbog toga je značajno provoditi program skrininga/probira pacijentica čiji je cilj rano otkrivanje bolesti. Ovo se odnosi kako na HIV pozitivne tako i na HIV negativne pacijentice.

Preporuka je da sve polno aktivne žene mlađe od 25 godina podvrgnu skriningu na klamidiju i gonoreju najmanje jednom godišnje.

Serološki skrining na sifilis trebao bi se vršiti kod visokorizičnih osoba (osobe koje imaju više polnih partnera).

HIV pozitivnim ženskim osobama sa više polnih partnera savjetuje se skrining najmanje jednom godišnje na sifilis, gonoreju, klamidiju pošto ove infekcije predstavljaju veliku opasnost za osobe ugroženog imunog sistema.

Dijagnostika HIV infekcije i AIDS-a

Od infekcije do pojave kliničkih manifestacija bolesti (AIDS) može proći od 6 mjeseci do preko 10 godina. To prije svega zavisi od imunološkog odgovora inficiranog organizma.

Laboratorijski testovi za dijagnozu HIV infekcije

Indirektnim testovima (ELISA, Western blot, brzi oralni i testovi iz kapilarne krvi) potvrđuje se prisustvo serumskih antigena na HIV. Antitijela se mogu detektovati u krvi poslije 1 do 3 mjeseca od infekcije. Do tada antitijela nisu prisutna u dovoljnoj koncentraciji zato ih testovi ne mogu odrediti. Nemogućnost detekcije antitijela u ovom periodu zovemo „period prozora“. Ukoliko je ELISA test pozitivan radimo Western blot test. Direktnim testovima se potvrđuje prisustvo genetskog materijala virusa u plazmi (PCR-lančana reakcija polimeraze). Ovaj test se koristi za određivanje broja virusa u krvi što je veoma važan podatak za donošenje odluke o započinjanju terapije ili za praćenje uspješnosti terapije.

Procjena stadija HIV infekcije

Procjena stadija HIV infekcije se vrši na osnovu podataka dobijenih tokom razgovora i pregleda, dodatnih pretraga i laboratorijskih nalaza za koje ljekar (infektolog) utvrdi da je potrebno uraditi.

Faze HIV infekcije

Prva faza je asimptomatska, u kojoj se pojavljuju nespecifični simptomi slični simptomima prehlade kao što su temperatura, glavoblja, malaksalost. Limfni čvorovi mogu biti uvećani i bezbolni. Ovakvi simptomi traju mjesec dana. Obično se u ovom razdoblju postavlja dijagnoza bolesti nepoznatog ili virusnog porijekla (nalik gripi). Tada je oboljela osoba veoma zarazna. Nakon ove faze simptomi se potpuno gube, nekada i na više godina, kada počinju simptomi AIDS-a.

Simptomatsku HIV infekciju karakteriše pojava simptoma i znakova koje često ne prepoznaju ni pacijent niti ljekar. Postepeno se razvijaju temperatura koja traje dugo, noćno znojenje, uvećani i bezbolni limfni čvorovi (na vratu, preponama, ispod pazuha), neobjašnjivi umor, brzo zamaranje, otežano disanje, suhi kašalj, bol u grudima, gubitak tjelesne težine, dugotrajni proljev, pojava bijelih naslaga u ustima, jeziku i ždrijelu. Vrlo rano virus zahvata i ćelije centralnog nervnog sistema, pa se javlja slabost mišića, slaba koordinacija i usporenost pokreta, podrhtavanje ruku, otežano pamćenje i slaba koncentracija, apatija i depresija.

Šta radimo u Zavodu “Mehmedbašić”?

U svakonevnoj praksi u Zavodu se obavljau serološka testiranja na polno prenosive bolesti (HIV, sifilis, hepatitis B, hepatitis C). Uobičajeno to činimo kod parova koji se pripremaju za postupak vantijelesne oplodnje (IVF/ISCI) jer se infektivni biološki materijal ne smije zamrzavati! U slučaju detekcije infekta pacijeti se upućuju specijelisti za infektivne bolesti radi dodatne dijagnostike i tretmana.

Bitno je znati!!!

Na teritoriji cijele BIH postoji mogućnost besplatnog, dobrovoljnog, anonimnog testiranja na HIV i druge seksualno prenosive bolesti u DPTS centrima. Jedan od DPTS centara u Sarajevu je Klinika za infektivne bolesti KCUS, Bolnička 25, tel:+387 33 297-251. Svjetski dan borbe protiv SIDE je prvi decembar ali borba traje svaki dan!

Testiraj se na HIV zbog onih koje voliš!!!

Aida Ćatić

Ja sam genetičar i radim u labaratoriju za genetiku na poslovima pripreme i izvođenja dijagnostičnih genetskih i citogenetskih analiza plodove vode i krvi. U Chicagu sam stekla desetogodišnje isukustvo iz perinatologije i pedijatriske genetike. Radila sam u laboratoriju citogenetike kao šef smjene i kao glavni laborant za micorarray sekciju. Magistrirala sam biologiju u Chicagu i posjedujem certifikat za rad citogenetike od strane Američkog društva za kliničku patologiju (ASCP).
Moji članci Više o meni
Kalendar ovulacije
Kalkulator trudnoće
BMI Kalkulator