Oktobar/Listopad mjesec borbe protiv karcinoma dojke. Različitim manifestacijama i aktivnostima tokom ovog mjeseca nastoji se potaknuti i povećati svijest ženske populacije o učestalosti i težini ovog oboljenja. Želja nam je da upoznamo naše pacijente kako je krucijalno, veoma važno kako se pravilno i redovno kontrolisati da bi se bolest prevenirala, odnosno otkrila u ranoj fazi.
Karcinom dojke
Karcinom dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena i uzrokuje svaku petu smrt u ženskoj populaciji. Uprkos razvoju nauke i medicine ostaje i dalje veliki zdravstveni problem. I dalje je dijagnostika karcinoma dojke “dijagnostička džungla”. Paradoksalno je da takva bolest nastaje i razvija se u organu koji je lako dostupan pogledu, opipavanju, kliničkom pregledu. Karcinom dojke se može pojaviti u svakoj životnoj dobi. Najčešći je oko i nakon menopauze. Rizik za razvoj karcinoma dojke je češći kod osoba kod kojih postoji pozitivna porodična anamneza (rak u porodici), zatim kod žena sa ranom menarhom (prva menstruacija) i kasnom menopauzom, kod žena koje nisu rađale, kod žena koje su prvo djete rodile nakon tridesete godine života. Karcinom u suprotnoj dojci i karcinom endometrija povećava rizik za nastanak karcinoma dojke. Važnu ulogu u nastanku karcinoma dojke imaju i genetski (nasljedni) faktori (mutacije gena). U Bosni i Hercegovini se godišnje otkrije 1000-1400 novih slučajeva karcinoma dojke, godišnje od karcinoma dojke u BiH umire oko 500 žena!!
Kliničke karakteristike oboljenja
Osnovna klinička karakteristika ove zloćudne bolesti jeste prisustvo TUMORSKOG ČVORA koji se pojavljuje u oko 80% slučajeva. U zavisnosti koja anatomska struktura unutar dojke je zahvaćena tumor može uzrokovati UVLAČENJE KOŽE ili FIKSIRANJE (priljepljivanje) dijela dojke za prednji zid grudnog koša. U manjem broju slučajeva bolest se može manifestovati POJAVOM SEKRETA (iscjedka) iz dojke, pojavom CRVENILA na bradavici ili KRVAVIM ISCJEDKOM iz dojke. Karcinom dojke se širi u okolne strukture, najčešće metastazira u limfne čvorove pazušne regije.
Kako postavti dijagnozu bolesti?
Palpacija, mamografija, ultrazvučni pregled i biopsija su dijagnostiče procedure koje mogu dati odgovor na pitanje, da li postoji maligna bolest dojke?!
Palpacija
Palpacija je najvažnija metoda kliničkog pregleda. Dojke se palpiraju u stojećem, sjedećem i ležećem položaju. Ovim pregledom se određuje veličina, oblik, površina i konzistencija (tvrdoća), ograničenost prema okolini i lokalizacija promjene. Pregled obuhvata i palpaciju limfnih čvorova u pazušnim jamama, u području iznad i ispod ključne kosti i poređenje sa pomenutim regijama na suprotnoj strani tijela.
Mamografija
Osnovna uloga mamografije jeste okrivanje tumora u dojci te drugih tipičnih struktura za rak dojke (npr. mikrokalcifikati). Mamografija služi i u diferencijalnoj dijagnostici različitih procesa u dojci. Senzitivnost i specifičnost mamografije u dijagnostici raka dojke iznosi oko 85%, a povećava se sa starošću pacijentice. Mamografija omogućava otkrivanje promjena manjih od 1 cm, kao i prepoznavanja nespecifičnih znakova postojanja karcinoma. Mamografija je suverena metoda u skriningu raka dojke kod žena bez simptoma bolesti( asimptomatskih žena).
Ultrazvučni pregled
Ultrazvučni pregled je komplementaran mamografiji. Ova dva pregleda se nadopunjuju i zajedno daju veću specifičnost i senzitivnost u dijagnostici karcinoma dojke. Ultrazvučna pretraga se počinje u ranijoj dobi primjenjivati, a predstavlja metodu izbora kod ciljane biopsije dojke. U dijagnostici se upotrebljavaju crno bijele i color Doppler tehnike kao i multidimenzionalni prikazi, što zajedno daju vecu dijagnostičku tačnost.
Biopsija tkiva dojke
Biopsija tkiva dojke je medicinka procedura kojom se pod kontrolom ultrazvuka uzima sumnjivi dio tkiva dojke. Uzorak se šalje na patohistološku dijagnostiku kako bi došli do pune medicinske istine. Rezultat patohistološke analize će dati odgovor na pitanja (Da li postoji maligna bolest ? O kojem tipu maligne bolesti se radi?). Ovo su veoma bitne informacije za dalji tok liječenja i konačno za ishod liječenja.
Oktobar/Listopad mjesec borbe protiv karcinoma dojke
U daljem tekstu donosimo više detalja o postupcima kojim možete na vrijeme prepoznati da je potrebna medicinska pomoć!
Kako prevenirati karcinom dojke, odnosno spriječiti dalji razvoj bolesti?
Inspekcija (posmatranje) dojki
Prva faza samopregleda je vizualizacija (promatranje dojki). Svucite se do pasa i stanite pred ogledalo. Ruke pustite niz tijelo i posmatrajte se u ogledalu. Posmatrajte dojke i područje oko njih. Obratite pažnju na slijedeće elemete:
- da li postoje promjene u veličini i obliku dojki?
- postoje li otekline ili zadebljanja na dojkama?
- postoji li promjena boje (crvenilo na jednoj ili odbje dojke)?
- pozicija bradavica, da li su uvućene ?
- kakve su boje bradavice (ujednaćene ili različite)?
- karakteristike kože dojke, da li je koža glatka ili nalik na koru narače ?
Pred ogledalom
Postupak je slijedeći: podignite desnu ruku kao da želite nešto dohvatiti. Posmatrajte da li se dojka ponaša kao prije kada podižete ruku (pozicija, pomicanje dojke, zatezanje kože). Identičnu kontrolu obavite podižući lijevu ruku. Naredni korak: podići obje ruke i spustiti ih iza potiljka kao kada radite vježbe za trbušne mišiće. Lagano se pomjerajte na lijevu odnosno desnu stranu i posmatrajte postoje li bilo kakve promjene na dojkama, pazušnim jamama ili u području iznad ili ispod ključne kosti. Ruke osloniti na bokove i blago se nagnite prema naprijed. Osjetićete kako se prsni mišići lagano napinju. Posmatrajte da li se koža nabire, da li je glatka ili poput kore narače, ima li promjena u boji kože?
Palpacija (pipanje) dojki
Za pravilan pregled dojki potrebno je da ispužite dlan pa unutrašnjom stranom kažiprsta, srednjeg prsta i prstenjaka prelazite preko dojke. Pomenuti prsti trebaju biti međusobno zbijeni da se nebi između njih „provukla“ eventualna kvržica. Kružnim pokretima u smijeru kazaljeka na satu palapirati (opipavati) dojku. Početi od vanjskog dijela prema bradavici. Nastaviti opisanim pokretima dok ne pregledate cijelu dojku. Važno je maksimalno poboljšati kontak između prstiju i kože dojke. Zbog toga se dojka nikada ne pipa na „suho“. Ako se tuširate prije palpacije namažite dojku gelom za tuširanje. Ako niste u kupaonici, prije pregleda namažite dojku sa uljem ili mlijekom za tijelo. Važno je da pregledate obje dojke i njihovu okolinu kao i područje pazušnih jama. Na svakom dijelu dojke napravite tri kružna pokreta različitog intenziteta: slab, umjeren i nešto jači pritisak. Pregled dojke obavite u ležećem i stojećem položaju.
Pregled u ležećem položaju
Lezite na leđa, pod grudni koš na strani dojke koju želite pregledati stavite jastučić ili nesto slično. Ruku na strani dojke koju pregledate pomjerite iza glave. Suprotnom rukom ispipajte tkivo dojke kako je navedeno prethodno.
Pregled u stojećem položaju
Stavite ruku na strani dojke koju želite pregledate iza potiljka i suprotnom rukom pregledajte dojku prema navedenim uputama. Na kraju pregledajte bradavice, posmatrajte da li ima promjene boje baradavica, zatim stisnite prstima baradavice i provjerite imali sekreta, odnosno ako je prisutan kakve je prirode. Bitno je da samopregled obavite u obje pozicije (stojeći i ležeći). Neke promjene se lakše uočavaju u stojećem, a opet druge promjene u ležećem položaju. Na ovaj način možete prikupiti više informacija. Ako otkrijete bilo kakvu promjenu, ne paničiti, potražiti savjet i pomoć ljekara.
NAPOMENA: samopregled nije zamjena za klinički pregled!!!
Oktobar/Listopad mjesec borbe protiv karcinoma dojke
Savremena forma prevencije nastanka karcinoma dojke jeste genetsko testiranje na rizk za bolest.
BRCA genetsko testiranje
BRCA genetseki test otkriva da li postoje oštećenja na genima koji se smatraju odgovornima za nastanak karcinoma dojke. To su geni BRCA1 i BRCA2. Osobe kod kojih se otkrije naljedno oštečenje (mutacija) na jednom od pomenutih gena imaju povećan rizik za nastanak malignih oboljenja dojke ili jajnika u odnosu na opštu populaciju.
Ovo testiranje se ne radi kao rutinska procedura. Preporučuje se osobama koje imaju pozitivnu porodičnu istoriju boelsti vezano za karcinom dojke i jajnika. Interpretacija nalaza testa nije uvijek jednostavna. Nalaz koji ukazuje da postoji oštečenje BRAC1 ili BRACA2 gena govori u prilog povečenom riziku za oboljevanje i zahtjeva od ljekara ili tima ljekara da pacijentu ponude plan adekvatnog nadzora i rednovih kontrola kako bi se pravovremeno prepoznao razvoj bolesti. Negativan rezultat testa znači da u nema oštećenja (mutacije) na genima BRCA1i BRCA2, odnsono da rizik od obolejvanja nije povišen u odnosu na opštu populaciju. Postoji i treća grupa rezultata testa gdje je teško sa sigurnošću tvrditi da li postoji rizik za razvoj bolesti.
Prije odluke da li uraditi ovakvu vrstu genetskog testiranja potrebno je uraditi “genetsko” savjetovanje na kojem će Vam genetičar objasniti šta će rezultat testa značiti za Vaše buduće zdravlje.
Šema preventivnih pregleda u odnosu na dob i zdravstveno stanje žene
| Godine/zdravstveno stanje žene | Samopregled | Klinički pregled | Ultrazvučni pregled | Mamografija |
| 20-35 | 1x mjesečno | 1x godišnje | 1x godišnje | Ne |
| 35-40 | 1x mjesečno | 1x godišnje | 1x godišnje | Bazična mamografija |
| 40-49 | 1x mjesečno | 1x godišnje | 1x godišnje | 1-2 x godišnje |
| 50+ | 1x mjesečno | 1x godišnje | 1x godišnje | 1x godišnje |
| Žena sa genetskim rizikom | 1x mjesečno | 1x godišnje | 1x godišnje | 1xgodišnje,prva mamogafija u 35. godini |
| Žena liječena od karcinoma dojke | 1x mjesečno | 2x godišnje | 2x godišnje | 1x godišnje |
Zavod “Mehmedbašić” raspolaže sa 2D, 3D i 4D ultrazvučnom sondom sa crnobijelim i Color Dopleskim prikazom, što uz obučeno osoblje omogućava kvalitetan klinički pregled dojke (palpatorni i ultrazvučni pregled).