Kondilomi (genitalne bradavice)

Kondilomi, odnosno genitalne bradavice, izrasline su na koži i sluznici genitalnog ili analnog područja koje nastaju kao posljedica infekcije humanim papiloma virusom – HPV-om. Najčešće su povezani sa niskorizičnim tipovima HPV-a, posebno tipovima 6 i 11. Ovi tipovi HPV-a uglavnom nisu povezani sa nastankom karcinoma, ali mogu izazvati neugodne, brojne i ponavljajuće promjene u genitalnom području. Kondilomi se mogu pojaviti i kod žena i kod muškaraca. Mogu biti pojedinačni ili brojni, sitni i ravni ili izraženiji, neravne površine. Kod nekih osoba ne izazivaju nikakve tegobe, dok kod drugih mogu dovesti do svraba, peckanja, iritacije, krvarenja ili nelagode tokom spolnog odnosa.

Gdje se kondilomi mogu pojaviti?

Kod žena se kondilomi najčešće pojavljuju:

• na velikim i malim usnama
• oko vaginalnog ulaza
• u vagini
• na grliću materice
• u području međice
• oko analnog otvora

Kod muškaraca se mogu pojaviti:

• na glansu
• na koži penisa
• ispod prepucija
• na otvoru mokraćne cijevi
• na skrotumu
• u preponama i području međice
• oko analnog otvora

Kondilomi se mogu javiti i na drugim područjima koja su bila izložena direktnom kontaktu kože i sluznice.

Kako izgledaju genitalne bradavice?

Kondilomi se najčešće vide kao:

• sitne izrasline boje kože ili sluznice
• pojedinačne ili grupisane bradavice
• glatke, ravne ili neravne promjene
• izrasline koje podsjećaju na karfiol
• mekane promjene koje mogu postepeno rasti i širiti se.

Promjene najčešće nisu bolne, ali mogu izazvati:

• svrab i peckanje
• osjećaj nelagode
• iritaciju kože i sluznice
• krvarenje nakon dodira ili spolnog odnosa
• bolnost kod većih ili upaljenih promjena
• pojačan vaginalni iscjedak kod žena

Svaku novu izraslinu u genitalnom području treba pregledati ljekar, jer neke druge promjene mogu izgledom podsjećati na kondilome.

Kako se prenose kondilomi?

HPV se prenosi prvenstveno direktnim kontaktom kože i sluznice tokom seksualnog kontakta. Za prijenos nije uvijek potreban potpuni spolni odnos.

Infekcija može dugo biti bez simptoma. Kondilomi se mogu pojaviti nekoliko sedmica ili mjeseci nakon infekcije, ali ponekad i znatno kasnije.

Zbog toga pojava kondiloma ne može pouzdano pokazati:

• kada je infekcija nastala
• od kojeg partnera je prenesena
• koliko dugo je HPV prisutan u organizmu

Osoba može prenijeti HPV i kada nema vidljive genitalne bradavice

Da li kondilomi znače da postoji karcinom?

Ne. Genitalni kondilomi najčešće su povezani sa niskorizičnim tipovima HPV-a koji rijetko uzrokuju maligne promjene.

Ipak, osoba može istovremeno imati i visokorizične tipove HPV-a. Zbog toga su kod žena i dalje važni redovni ginekološki pregledi, PAPA test, HPV testiranje i kolposkopija kada postoji medicinska indikacija. Kod muškaraca atipične, pigmentirane, tvrde, ulcerisane ili brzo rastuće promjene zahtijevaju detaljniji pregled, a ponekad i biopsiju. Nalaz kondiloma ne treba zanemariti, ali sam po sebi ne znači da osoba ima karcinom.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se najčešće postavlja pregledom genitalnog i perianalnog područja.

Kod žena pregled može uključivati:

• pregled spoljašnjih genitalija
• ginekološki pregled
• pregled vagine i grlića materice
• vulvoskopiju ili kolposkopiju
• PAPA test
• HPV testiranje
• biopsiju kod atipičnih ili nejasnih promjena

Kod muškaraca pregled uključuje:

• pregled penisa, glansa i prepucija
• pregled skrotuma i prepona
• pregled područja međice
• pregled perianalnog područja
• procjenu otvora mokraćne cijevi kada se promjene nalaze u njegovoj blizini
• biopsiju kod atipičnih promjena

Biopsija se može preporučiti kada promjena:

• ima neuobičajen izgled
• brzo raste
• krvari bez jasnog razloga
• ima nepravilnu boju
• tvrda je ili ulcerisana
• ne reaguje na prethodnu terapiju
• izaziva sumnju da se ne radi o kondilomu

Da li se kondilomi moraju ukloniti?

Kod nekih osoba kondilomi se mogu spontano smanjiti ili nestati. Kod drugih mogu ostati nepromijenjeni, povećavati se ili se širiti.

Uklanjanje se najčešće preporučuje kada:

• kondilomi rastu ili se šire
• postoji veći broj promjena
• izazivaju svrab, bol, krvarenje ili nelagodu
• nalaze se na mjestu koje se često iritira
• ometaju spolni odnos
• otežavaju održavanje higijene
• stvaraju izraženu psihološku nelagodu
• imaju atipičan izgled
• pacijent želi njihovo uklanjanje

Cilj terapije je ukloniti vidljive promjene, ublažiti tegobe i smanjiti mogućnost njihovog daljeg širenja. Uklanjanjem kondiloma ne može se garantovati potpuno uklanjanje HPV-a iz kože ili sluznice.

Kako se uklanjaju kondilomi?

Način liječenja bira se individualno, u zavisnosti od:

• broja kondiloma
• njihove veličine
• mjesta na kojem se nalaze
• proširenosti promjena
• prethodnih pokušaja liječenja
• trudnoće
• stanja imunološkog sistema
• želja i očekivanja pacijenta

Moguće metode liječenja uključuju:

• radiotalasno uklanjanje
• elektrohirurško uklanjanje
• lasersko uklanjanje
• krioterapiju
• lokalne preparate
• hiruršku eksciziju

Ne postoji jedna metoda koja je najbolja za sve pacijente. Izbor zavisi od izgleda i lokalizacije promjena te medicinske procjene.

Radiotalasno uklanjanje kondiloma

Radiotalasno uklanjanje je precizna metoda kojom se vidljivi kondilomi odstranjuju uz kontrolisano djelovanje na promijenjeno tkivo.

Metoda može biti posebno pogodna kada su kondilomi:

• brojniji
• grupisani
• izraženiji
• smješteni na više mjesta
• otporni na prethodnu lokalnu terapiju
• takvi da je potrebno njihovo brzo uklanjanje

Zahvat se najčešće izvodi u lokalnoj anesteziji. Kod velikih, brojnih ili teško dostupnih promjena može se razmotriti kratkotrajna anestezija.

Trajanje zahvata zavisi od broja, veličine i rasporeda kondiloma.

Kako izgleda zahvat?

Prije zahvata ljekar pregleda promjene i određuje najprikladniji način uklanjanja. Područje se priprema, nakon čega se primjenjuje lokalna anestezija. Kondilomi se zatim pažljivo uklanjaju uz nastojanje da se maksimalno očuva okolna zdrava koža i sluznica. Kod velikog broja ili veoma proširenih promjena liječenje se ponekad može provesti u više etapa kako bi oporavak bio lakši i kako bi se smanjilo oštećenje okolnog tkiva. Uklonjeno tkivo može se poslati na patohistološku analizu ako promjena ima atipičan ili nejasan izgled.

Da li je uklanjanje kondiloma bolno?

Zahvat se izvodi uz odgovarajuću anesteziju. Tokom primjene lokalnog anestetika može se osjetiti kratkotrajno peckanje. Tokom samog zahvata pacijent može osjećati pritisak ili blagu nelagodu, ali zahvat ne bi trebao biti izrazito bolan.

Nakon prestanka djelovanja anestezije mogu se javiti:

• blaga bolnost
• peckanje
• osjetljivost tretiranog područja
• manji otok

Tegobe se najčešće mogu kontrolisati analgetikom prema preporuci ljekara.

Oporavak nakon uklanjanja kondiloma

Vrijeme oporavka zavisi od broja, veličine i mjesta uklonjenih promjena.

Tokom prvih dana mogu se javiti:

• blaga bolnost ili peckanje
• osjetljivost tretiranog područja
• manji otok
• oskudno krvarenje ili sukrvica
• stvaranje površinske krastice
• pojačan iscjedak ako su kod žena tretirane vaginalne promjene
• nelagoda pri mokrenju ako se promjene nalaze blizu otvora mokraćne cijevi

Manje promjene najčešće zarastaju brže, dok kod brojnih ili većih kondiloma oporavak može trajati duže.

Preporuke nakon zahvata

Nakon uklanjanja kondiloma preporučuje se:

• održavati tretirano područje čistim i suhim
• provoditi higijenu blagim sredstvima
• izbjegavati agresivno trljanje
• nositi prozračno pamučno rublje
• izbjegavati usku odjeću koja iritira tretirano područje
• ne uklanjati nastale krastice
• ne koristiti kreme, antiseptike ili druge preparate bez preporuke ljekara
• izbjegavati spolne odnose dok tretirano područje ne zaraste
• pridržavati se zakazanog kontrolnog pregleda

Ljekar će dati individualne upute prema broju, veličini i lokalizaciji uklonjenih kondiloma.

Kada se treba javiti ljekaru?

Potrebno je kontaktirati ljekara ako se nakon zahvata pojave:

• obilnije ili produženo krvarenje
• bol koja se pojačava
• izražen otok ili crvenilo
• povišena tjelesna temperatura
• gnojni ili neugodno mirisni iscjedak
• otežano mokrenje
• promjene koje ne zarastaju očekivanim tokom
• naglo pogoršanje općeg stanja

Mogu li se kondilomi ponovo pojaviti?

Da. Kondilomi se mogu ponovo pojaviti i nakon pravilno izvedenog uklanjanja.

Razlog je što se zahvatom uklanjaju vidljive genitalne bradavice, ali HPV može ostati prisutan u okolnoj koži ili sluznici.

Ponovna pojava kondiloma češća je tokom prvih mjeseci nakon liječenja.

Recidiv ne znači nužno:

• da zahvat nije pravilno izveden
• da je došlo do nove infekcije
• da je partner nedavno prenio virus

Redovne kontrole omogućavaju da se nove i manje promjene prepoznaju i liječe na vrijeme.

Da li se oba partnera moraju liječiti?

Partner treba obaviti pregled ako ima:

• vidljive genitalne bradavice
• svrab ili peckanje
• izrasline ili promjene na genitalnom području
• krvarenje ili iritaciju
• druge simptome spolno prenosive infekcije

Partner bez vidljivih promjena ne mora automatski prolaziti terapiju za kondilome. Ipak, pregled može biti koristan radi procjene eventualnih neprimijećenih promjena i savjetovanja o drugim spolno prenosivim infekcijama. Kondom smanjuje rizik prijenosa HPV-a, ali ne pruža potpunu zaštitu jer virus može biti prisutan na dijelovima kože koji nisu prekriveni kondomom.

Kondilomi kod žena

Kod žena je važno procijeniti da li se promjene nalaze samo na spoljašnjim genitalijama ili su prisutne i u vagini ili na grliću materice.

Pregled se prema potrebi može dopuniti:

• PAPA testom
• HPV genotipizacijom
• kolposkopijom
• vulvoskopijom
• ciljanom biopsijom

Prisustvo spoljašnjih kondiloma ne znači automatski da postoje promjene na grliću materice, ali ne isključuje istovremenu infekciju visokorizičnim tipovima HPV-a. Redovni preventivni pregledi ostaju važni i nakon uklanjanja kondiloma.

Kondilomi kod muškaraca

Kod muškaraca kondilomi se najčešće pojavljuju na glansu, prepuciju, koži penisa, skrotumu, preponama, međici i oko analnog otvora. Kod muškaraca koji nisu obrezani promjene se mogu nalaziti ispod prepucija i ponekad biti teže uočljive.

Pregled je posebno važan kada promjene:

• brzo rastu
• krvare
• mijenjaju boju
• postaju tvrde ili bolne
• nalaze se na otvoru mokraćne cijevi
• ne reaguju na prethodnu terapiju

Metode uklanjanja kod muškaraca iste su kao i kod žena, a izbor zavisi od broja, veličine i lokalizacije kondiloma.

Kondilomi u trudnoći

Tokom trudnoće kondilomi mogu postati veći ili brojniji zbog hormonalnih i imunoloških promjena.Nisu svi načini liječenja prikladni za trudnice. Izbor metode zavisi od broja, veličine i položaja promjena te trajanja trudnoće.Trudnica ne treba samostalno koristiti preparate za uklanjanje bradavica. Plan liječenja određuje ginekolog nakon pregleda.

HPV vakcinacija i kondilomi

HPV vakcina može zaštititi od tipova HPV-a koji uzrokuju najveći broj genitalnih bradavica, kao i od najvažnijih visokorizičnih tipova povezanih sa premalignim i malignim promjenama.

Vakcina:

• ne uklanja postojeće kondilome
• ne liječi postojeću HPV infekciju
• ne zamjenjuje već potrebni zahvat

Osobe koje su ranije imale HPV infekciju ili kondilome mogu razgovarati sa ljekarom o mogućoj koristi vakcinacije protiv tipova HPV-a kojima ranije nisu bile izložene.

Šta ne treba raditi?

Preparati namijenjeni uklanjanju običnih bradavica na šakama ili stopalima ne smiju se koristiti na genitalnoj koži i sluznici.

Takvi preparati mogu izazvati:

• hemijsku opekotinu
• intenzivnu iritaciju
• oštećenje zdrave kože
• stvaranje ožiljaka
• produženo zarastanje

Genitalne promjene treba pregledati prije početka bilo kakvog liječenja.

Uklanjanje kondiloma u Zavodu „Mehmedbašić“

U Zavodu „Mehmedbašić“ uklanjanje kondiloma kod žena i muškaraca planira se nakon pregleda i procjene broja, veličine i lokalizacije promjena.Prema nalazu, pacijentu se preporučuje najprikladniji način liječenja. Kod žena se pregled, prema potrebi, može dopuniti PAPA testom, HPV genotipizacijom, kolposkopijom ili biopsijom. Kod muškaraca se detaljno procjenjuju promjene na penisu, prepuciju, glansu, skrotumu, međici i perianalnom području. Naš cilj je da se vidljive promjene uklone precizno, uz maksimalno očuvanje zdrave kože i sluznice, te da svaki pacijent dobije jasne informacije o njezi nakon zahvata, mogućnosti ponovne pojave kondiloma i potrebnim kontrolama.

Česta pitanja o kondilomima

Da li kondilomi mogu nestati bez liječenja?

Mogu. Kod nekih osoba imunološki sistem dovede do povlačenja promjena. Kod drugih kondilomi ostaju prisutni, povećavaju se ili se šire.

Da li kondilomi znače nevjerstvo partnera?

Ne. HPV može dugo ostati bez simptoma, a kondilomi se mogu pojaviti mjesecima ili godinama nakon infekcije. Na osnovu pojave kondiloma nije moguće utvrditi kada je infekcija nastala.

Da li se HPV uklanja zajedno sa kondilomima?

Ne nužno. Zahvatom se uklanjaju vidljive bradavice, ali virus može još neko vrijeme ostati prisutan u koži ili sluznici.

Da li se kondilomi mogu ukloniti u jednom zahvatu?

Manji broj kondiloma najčešće se može ukloniti tokom jednog zahvata. Kod brojnih ili veoma proširenih promjena liječenje se ponekad provodi u više etapa.

Da li nakon uklanjanja ostaju ožiljci?

Kod pažljivo odabrane i pravilno izvedene metode promjene najčešće zarastaju bez izraženih ožiljaka. Rizik zavisi od veličine, dubine i položaja promjena te individualnog procesa zarastanja.

Kada su dozvoljeni spolni odnosi?

Spolne odnose treba izbjegavati dok tretirano područje potpuno ne zaraste i dok ne prestanu bolnost, krvarenje ili iscjedak. Tačan period zavisi od obima zahvata i individualnog oporavka.

Treba li uraditi HPV test?

HPV testiranje nije uvijek potrebno samo zato što postoje spoljašnji kondilomi. Kod žena se preporuka donosi prema dobi, nalazu grlića materice, PAPA testu i drugim faktorima. Kod muškaraca se rutinsko HPV testiranje najčešće ne koristi na isti način kao kod žena.

Kontakt i zakazivanje

Za dodatne informacije, pregled i uklanjanje kondiloma možete kontaktirati Zavod „Mehmedbašić“.

Zavod „Mehmedbašić“ Sarajevo
Telefon: +387 33 81 11 55
E-mail: [email protected]

Mirza dr. Mehić

Specijalista ginekologije i opstetricije

U Zavodu obavljam sve poslove iz domena specijaliste ginekologije i opstericije. Aktivno učestvujemu u nadzoru trunoće, prenatalnoj dijagnostici, rutinskim ultrazvučnim ginekološkim pregledima, dijagnostici i tretmanu neplodnosti. Moja subspecijalnost je dijagnostika i lječenje bolesti grlića materice.